Stižu velike slave! Domaćini, ovo morate da pripremite, a jedan običaj nikako ne smete da preskočite - pazite da se ne ogrešite
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Novembar donosi velike krsne slave, a domaćini treba na vreme da pripreme dom, slavski sto i osnovne simbole: ikonu, sveću, kolač, žito i vino.
- Meni zavisi od toga da li slava pada u post, pa trpeza može biti mrsna ili posna, ali bez preterivanja u količini hrane.
- Sto treba da bude svečan i uredan, a goste domaćin dočekuje uz običaje poput lomljenja kolača i osveštavanja slavskih darova.
Novembar je jedan od meseci u kojima se u mnogim srpskim domovima posebno oseća praznična atmosfera, jer porodice obeležavaju neke od najvažnijih krsnih slava. Među njima su Đurđic, Aranđelovdan, Mratindan, a pred domaćinima je važan zadatak da pripreme slavsku trpezu, dočekaju goste i ispoštuju običaje koji se generacijama prenose sa kolena na koleno.
Priprema krsne slave ne podrazumeva samo kupovinu namirnica i spremanje hrane. Ona počinje mnogo ranije, uređenjem doma, pripremom slavskog stola i proverom da li su spremni svi neophodni elementi za obeležavanje porodičnog sveca. Iako se običaji razlikuju od kraja do kraja, postoje osnovni simboli bez kojih se tradicionalna slava teško može zamisliti.
Ikona, sveća i slavski kolač
Centralno mesto u slavskom domu zauzima ikona sveca zaštitnika porodice. Ona se postavlja na posebno mesto, najčešće na istočnom zidu prostorije, a ispred nje se priprema slavska sveća. Prema tradiciji, ikona predstavlja zaštitnika doma i podseća na duhovni smisao krsne slave.
Neizostavni deo obeležavanja su i slavski kolač, žito i vino. Slavski kolač simbolizuje zajedništvo i blagoslov, a ukrašava se krstom i tradicionalnim ukrasima od testa. Žito, odnosno koljivo, priprema se u čast svetitelja, ali i kao sećanje na preminule članove porodice. Vino se koristi prilikom osvećenja i obreda lomljenja kolača.
Domaćini bi trebalo na vreme da obezbede i slavsku sveću, koja se pali na dan slave i gori tokom obeležavanja, kao i kadionicu i tamjan ukoliko ih imaju u svom domu.
Kako izabrati jela za slavsku trpezu?
Jedno od najvažnijih pitanja za domaćine jeste šta će se naći na slavskom meniju. Prilikom planiranja hrane najpre treba proveriti da li slava pada u vreme posta, jer od toga zavisi da li će trpeza biti mrsna ili posna.
Za mrsnu slavu uobičajeni su predjelo, domaća supa, sarma, pečenje, različite salate i kolači. Na posnoj trpezi meso i mlečni proizvodi zamenjuju se ribom, posnim predjelima, prebrancem, posnom sarmom, povrćem i kolačima pripremljenim bez namirnica životinjskog porekla.
Važno je da domaćini ne preteruju sa količinom hrane, već da meni prilagode broju gostiju i svojim mogućnostima. Slava nije takmičenje u raskoši, već prilika da se porodica, prijatelji i komšije okupe oko zajedničkog stola.
Uređenje stola i doček gostiju
Slavski sto tradicionalno se priprema svečano, ali bez preterivanja. Preporuka je da se najpre odredi mesto za slavski kolač, žito i vino, dok se posuđe, pribor i čaše raspoređuju tako da gostima bude udobno.
Bela ili svečana stolnjaka, lepo složene salvete, cveće i diskretni ukrasi mogu doprineti prazničnoj atmosferi. Ipak, najvažnije je da sto bude uredan i da se za svakog gosta obezbedi mesto.
Prema običajima, domaćin dočekuje goste, poziva ih da se posluže i trudi se da se svi osećaju prijatno. U mnogim porodicama zadržao se običaj da se slava obeležava tokom celog dana, pa gosti dolaze u različito vreme, u skladu sa porodičnim dogovorom.
Običaji koji se prenose generacijama
Jedan od najvažnijih trenutaka slave jeste lomljenje slavskog kolača, koje se obavlja uz molitvu i blagoslov. Uobičajeno je da sveštenik dođe u dom i osvešta slavske darove, a u nekim porodicama domaćin kolač nosi u crkvu.
Slavska sveća pali se na dan slave i predstavlja simbol svetlosti i vere. Žito se služi gostima, a domaćini ga prinose kao deo tradicionalnog slavskog obreda.
U pojedinim krajevima Srbije sačuvani su i posebni običaji, poput pripremanja određenih jela, pozivanja kumova i najbližih rođaka ili prenošenja slavskog kolača na narednog domaćina. Ipak, zajedničko svim ovim običajima jeste okupljanje porodice i čuvanje uspomene na pretke.
Najvažnije je da se slava obeleži u skladu sa mogućnostima porodice i da se ne izgubi njen pravi smisao. Bez obzira na to koliko je trpeza bogata i koliko gostiju dolazi, krsna slava pre svega predstavlja porodični praznik, tradiciju i priliku da se ljudi okupe, pomole i podele radost sa najbližima.